Izložba će moći da se pogleda od četvrtka 10. avgusta do nedelje 13. avgusta, u vremenu od 19:30 – 22:00h u galeriji Doma vojske.
Izložba „Sveti zaštitnici zemlje ruske” predstavlja foto-reprodukcije ikona, koje se posebno poštuju i kojima su se tokom vekova molili Rusi za zaštitu svoje Otadžbine.
Drevna Rusija je počela da se poklanja pravoslavnim svetinjama posle prelaza u X veku u pravoslavnu veru, koja je došla iz Vizantije. Vizantijski svetac Nikolaj Mirlikijski, koji je živeo u IV veku, postao je najpoštovaniji svetac Ruske crkve. Njemu su se obraćali ljudi u različitim nevoljama, bio je zaštitnik pomoraca i putnika. Kao i Nikolaj, bio je voljen i poštovan ratnik-mučenik Georgije, koji je pretrpeo strašne muke za hrišćansku veru (III vek). U Rusiji je sveti Georgije bio zaštitnik rodne zemlje od neprijatelja. U svesti naroda, lik sv. Georgija-zmajeborca je počeo da se asocira sa idejom ratničkog podviga, pobede nad silama zla i sa snagom hrišćanske vere koja spašava.
Prvi ruski sveci koje je proslavila Ruska Crkva 1071. godine su postali kneževi Boris i Gleb koji su doživeli mučeničku smrt za vreme međusobnog sukoba. Oni su ušli u svest ruskih ljudi kao primer samopožrtvovanja i hrabrosti. Njihov podvig je postao simbol prekida unutrašnjih nemira i neprijateljstva. Otac Borisa i Gleba – veliki knez Vladimir (960-1015) – poštuje se kao krstitelj Rusiji, koji je postavio pravoslavlje kao državnu religiju.
Poštovanje prvih ruskih svetitelja je postala duhovna osnova iz koje se rodila i razvijala nacionalna svest. U surovim godinama teških izazova, kada se rešavala sudbina Otadžbine, zemlju Rusiju su branili svi ruski sveci. To su kneževi-ratnici, monasi, mučenici, blaženi, crkveni pastiri i drugi sledbenici vere.
Za vreme tatarsko-mongolske invazije, kao primer visoke duhovne svetosti postao je knez Mihail Černigovski, koji je dobrovoljno prihvatio smrt za hrišćansku veru od tatarskog hana Batija 1246. godine. Uspon ruske nacionalne svesti, borba sa hordama kao okupatorima i ujedinjenje različitih snaga oko Moskve povezani su sa imenima velikih podvižnika - Sergija Radonješkog i Dmitrija Donskog. Veliki ruski svetitelj, iguman Trojice-Sergijevog manastira sveti Sergije Radonješki 1380. godine je blagoslovio moskovskog kneza Dmitrija Donskog za Kulikovsku bitku i predvideo mu pobedu. U čast podviga kneza-ratnika, zaštitnika Otadžbine, u vreme Velikog Otadžbinskog rata, njegovim imenom je nazvana oklopna jedinica „Dmitrij Donski“, a 1988. godine Dmitrij Donski je proglašen za sveca u Ruskoj Crkvi.
Sećanja na svete pokrovitelje ruskog naroda nisu sačuvana samo u njihovim čudesnim ikonama. U čast proslavljenih svetaca uvedeni su ordeni Ruske imperije – svetog Andreja, svetog kneza Vladimira, svetog Georgija Pobedonosca. Ova tradicija je obnovljena tokom Velikog Otadžbinskog rata, kada je uveden orden svetog kneza Aleksandra Nevskog, a od 1942. godine, crno-narandžasta traka ordena svetog Georgija postala je prepoznatljiv znak jedinica garde i simbol pobede.
Jedan od odeljaka izložbe je posvećen liku Presvete Bogorodice, jer se vera u zaštitništvo Bogorodice za celu rusku zemlju duboko učvrstila u narodnoj pravoslavnoj svesti. Mnoštvo varijanti ikonografija Bogorodice svedoče o tome da se cela Drevna Rusija smatrala se udelom Presvete Bogorodice. Poštovanje Bogorodičinog lika podseća na herojske stranice ruske istorije. Glavna pravoslavna svetinja je ikona Bogorodice Vladimirske, koja je svojim čudesnim zaštitništvom pomogla da se odbrani zemlja od napada neprijatelja i u vreme tatarsko-mongolskoe najezde i tokom svih narednih ratova.
Slika Bogorodice Kazanske je postala simbol jedinstva ruskog naroda u vezi sa događajima iz 1612. godine, kada su narodni pobunjenici pod vodstvom Kuzme Minjina i Dmitrija Požarskog oslobodili Moskvu od poljskih okupatora i čime je došao kraj nemira. Nije slučajno da se Dan narodnog jedinstva obeležava 4. novembra, na dan crkvenog praznika Kazanske ikone Bogorodice.
Ikona Bogorodice Tihvinske od XIV veka se poštuje kao zaštitnica severo-zapadnih ruskih zemalja. Ikone Bogorodice Donske i Bogorodice Azovske su pratile vojne trupe u kampanjama na južnim granicama Otadžbine. Lik Bogorodice Smoljenske je više puta pomogao u odbrani zapadnih granica Rusije. Godine 1812. je ikona Bogorodice Smoljenske bila iznešena na Borodinsko polje da ojača i ohrabri ruske vojnike pred odlučujuću bitku protiv Napoleonove vojske.
Čudotvorna ikona Bogorodice Državne bila je pronađena 2. marta 1917. godine na dan abdikacije cara Nikolaja II sa carskog prestola. Na ikoni Bogorodica je prikazana sa krunom i simbolima carske vlasti - državom i skipitarom. Ovom čudesnom pojavom Sveta Bogorodica je prihvatila pod svoj pokrov rusku zemlju i ojačala u narodnoj svesti veru u zaštitu od strane svih hrišćanskih svetaca snage i trajnosti ruske države.
U okviru izložbe predstavljeno je 30 fotografija-reprodukcija ikona iz zbirke muzeja. Svaka ikona ima sinopsis.
Dani ruske kulture/Izložba „Sveti zaštitnici zemlje ruske“
Objavljeno u:
Izložbe
Četvrtak, 10 Avgust 2017 19:30
Dodatne informacije
- Datum: Četvrtak, 10 Avgust 2017
- Vreme: 19:30
- Mesto: Dom vojske
Kulturni centar Vršac u okviru Dana ruske kulture, u saradnji sa Ruskim domom u Beogradu organizuje izložbu „Sveti zaštitnici zemlje ruske“.