Biografija
Rođena je 06.03.1973. godine u Vršcu. Jelena Vragović imala je pet samostalnih izložbi u Pančevu, Nišu i Vršcu i više kolektivnih: Član je KLUV-a od 1998. i ULAZ-a od 2006. godine. Dobitnica je Diplome za originalan pristup likovnom delu na 28. Smotri likovnog stvaralaštva amatera Srbije, Čačak 2008; dobitnica je Pohvale Saveza 98 u Beogradu; osvojila je treću nagradu 2003. na Smotri u Novom Sadu; Pohvalu 2005. u Novom Bečeju; Drugu nagradu na 5. Smotri 2004. u Novom Sadu; Treću nagrada na Izložbi minijatura "VOVa" mini Art u Mađarskoj 2011... Radila je ilustracije za knjigu dr Ljubice Stojković "Bračni lavirint" i za „Srebrne bajke“ Dragoslave Saulić.
Šta je šire banatsko nebo ili banatske ravnice?
O slikama Jelene Vragović Cvetković
Pred sobom imamo radove umetnice dvostrukog senzibiliteta. Taj dvostruki senzibilitet je toliko snažan da nam se čini kako je i sama priroda umetnice dvostruka. Na platnima Jelene Vragović Cvetković zapažamo vojvođanske motive, polja i oranice, kultivisane čovečijom rukom, iznad kojih još uvek lebde slobodna prostranstva širokog banatskog neba. Čini se da nebo ponekad uzburka ravnicu, a ponekad da ravnica želi da ukroti nebo i ovaj dualizam koji uočava u prirodi umetnica dosledno poput koncepta ponavlja na svojim platnima ističući tako i dualizam sopstvenog senzibiliteta kao i podeljenost savremenog čoveka između slobode i duhovnosti sa jedne strane i mukotrpnog rada i svakodnevnih briga sa druge strane. Užarena polja, pritisnuta zabranima i međama, daju sebi oduška u likovnim refleksijama sa prostorom neba i tu na nekim platnima Jelena Vragović Cvetković ne pristaje na kompromise, već hrabro govori o sve tragičnijem položaju čoveka u savremenom svetu i njegovom potiskivanju duhovnosti i likovnosti zarad grčevite borbe za materijalnim blagostanjem. Likovni kvalitet ove umetnice čini to što ona na zanimljiv način dokumentuje sveprisutno osećanje strepnje i uskraćenosti ljudskog bića i postavlja simbolično pitanje o stanju njegove razdvojene duše. Jelenini banatski predeli, kultivisani, ali puni nekog metafizičkog naboja, skoro kao da prizivaju bure davno iščezlog banatskog mora po kome sada jedino može da se talasa vrelo žito. Ova slikarska platna nas pozivaju na pobunu: da budemo slobodni poput neba i postojani poput ravnice.
mr Tomislav Suhecki