Kulturni Centar Vršac

Novi-logo-Baner-KC
Slajd30
Novi-logo-Baner-KC
Slajd30

KULTURA ZA PONETI

Ocenite ovaj članak
(48 glasova)
Objavljeno u: Tatjana Vukelić
Utorak, 04 Decembar 2012 09:24 Pročitano 29448 puta

ZATO ŠTO NE MOŽEMO SVI BITI VENECIJA...

Često slušamo o kulturnom turizmu kao jednom posebnom obliku turizma, veoma bitnom segmentu turističke ponude, a koliko zaista znamo o njemu i koliko smo uključeni u pozicioniranje našeg grada, zemlje, na regionalnoj, svetskoj kulturnoj mapi?
Kultura sama po sebi oduvek je interesantna i intrigantna, ali treba oživeti i aktivirati njene potencijale u što većoj meri. Turizam može savršeno da posluži kao sredstvo kulturne razmene, pa tako i naše lokalne vrednosti, upravo zahvaljujući njemu, mogu postati interesantne i dostupne turistima. Na taj način naše mesto se obogaćuje kulturnim sadržajima i dobija na atraktivnosti. Nije tajna da se većina turista koji putuju na novu destinaciju koristi upravo iskustvima drugih i zbog toga raste odgovornost svih nas u kreiranju turističkog doživljaja.

Venecia2

Kao uspešan primer savršenog spoja kulture i turizma mogla bi da se izdvoji Venecija koju mnogi nazivaju gradom – muzejom i smatraju jednom od kulturnih prestonica sveta. Među njenim nadimcima izdvajaju se i “Serenisima”, “Kraljica Jadrana”, “Nevesta mora”, “Grad mostova”, “Grad vode”. Kroz vekove, divili su joj se, u njoj provodili dane i noći, opisivali je i doživljavali na sebi svojstven način mnogi umetnici i intelektualci, pesnici i filozofi i retko koga je ostavljala ravnodušnim.

Julije II je davno rekao: “Veneciju bi trebalo stvoriti, ukoliko već ne bi postojala”. Petrarka je napisao da je Venecija bogata zlatom, ali još bogatija slavom. Čarls Dikens je mislio da stvarnost Venecije prevazilazi i maštu najburnijih snova. Gete je govorio da se Venecija ne može porediti ni sa jednim drugim gradom.
Svojom muzikom su je oživeli Gabrijelini, Tartini, Galupi, Albinoni. Ovde su nastala remek-dela Tomasa Mana i Alesandra Manconija.

Venecia3

Venecija je grad romantike, pa tako legenda kaže da je čuveni “Most uzdaha” dobio ime po uzdasima zaljubljenih koji bi se na tom mestu poljubili u toku zalaska sunca. Lord Bajron popularizovao je drugačiju i nažalost istinitu priču po kojoj su mnogi zatvorenici teško uzdisali prelazeći preko ovog mosta ka zatvoru smeštenom u Duždevoj palati, videći pri tome poslednji put život na slobodi. Slavni zavodnik Đakomo Kazanova jedan je od retkih koji je uspeo da pobegne iz pomenutog zatvora. Zidove Duždeve palate, posle crkve Svetog Marka, najpoznatije građevine Venecije i danas krase platna Veroneza, Belinija, Ticijana i Tintoreta. “Most uzdaha” bio je inspiracija slikarima Gvardiju i Kanaletu, kao i Šekspiru čija se radnja "Mletačkog trgovca" odvija upravo na njemu. Nezaobilazne znamenitosti su i galerija Akademije, najveća i po mnogima najveličanstvenija zbirka umetnosti u Veneciji, zatim Muzej Korer sa Nacionalnim arheološkim muzejem, Arsenal, crkve Santa Marija dela Salute, Santa Marija Glorioza dei Frari, San Đovani e Paolo, Santa Marija dei Mirakoli, San Frančesko, San Vidal i San Roko.

Vožnjom gondolom kanalom Grande, uz prijatne zvuke arije, sklapa se mozaik od hiljadu lepih slika u našim mislima, a Venecija kroz njih večno živi i ostaje usečena dugo u sećanje. O ovakvom kulturnom divu teško je govoriti u par rečenica, a još je teže nabrojati sve lepote jer Venecija iza svojih gotičkih, renesansnih i baroknih fasada krije mnoge priče i zanimljivosti.

No, da mi pređemo Jadransko more i da ono sto smo naučili na kratkom putu kroz Veneciju primenimo ovde. Naravno, ima onih koji će reći da je poređenje sa Venecijom apsurdno i da su njene priče neponovljive, ali svako od nas ima svoje priče, a turizam jeste između ostalog i lepo prezentovana priča. Suština nije preslikavati druge, nego učiti na njihovim iskustvima, kako dobrim tako i lošim, kako bismo plasirali svoj sopstveni kulturno-turistički proizvod na što kvalitetniji način. Pre svega, ono što je neophodno jeste povećanje svesti o kulturnoj baštini. Krenimo joj u susret i otkrijmo šta nam nudi! Možda budemo i više nego iznenađeni.

Najnovije od Tatjana Vukelić

Vi ste ovde: Home
OpstinaVrsac KulturniCentarBeograda PortalKultureVojvodine StudenskiKulturniCentar SKCNis VojvodinaOnline Alifka
BelogradoCervantes InstitutFrancais MuzejSavremeneUmetnostiVojvodine PrirodnjackiMuzejBeograd Oklagija BancaIntesa Cefix
eVrsac unijastudenataopstinevrsac etno kuca dinar