Kulturni Centar Vršac

Novi-logo-Baner-KC
Slajd30
Novi-logo-Baner-KC
Slajd30

Izložba Jelene Gorički u Salonu kod Porte

Objavljeno u: Vesti iz kulture
Četvrtak, 27 Februar 2014 09:42

U subotu 01. marta u 18 časova u Salonu kod Porte biće otvorena izložba slika „Piksel=Pigment“ akademske slikarke Jelene Gorički. Izložbu će otvoriti Živko Grozdanić Gera, a moći će da se pogleda do 11. marta.

KAKO SU INTERMEDIJALCI OTKRILI TOPLU VODU

KONTEKST U KOME NASTAJE IDEJA
Rubna generacija umetnika kojoj pripadam je ukapirala da je na prekretnici društveno-političkih tokova na početku novog milenijuma nastupila i tehnološka prekretnica. Intuitivno smo nazirali značaj digitalne slike koja je otvorila čitav niz poetičkih pitanja. Tako sam počela da razmišljam o poetici digitalne slike, perspektivi klasične i mogućnosti da jednu uvedem u drugu. Mora biti da su taj osećaj imali i slikari rane renesanse koji su zahvaljujući novoj tehnologiji uljane boje ovladali dotad nepoznatom vazdušnom perspektivom i uveli valer u sliku. Uopšte, svaki put je neka tehnološka novina pomerala granice slikarstva. Na sličan način su kasnije pronalasci poput kamere opskure, mikroskopa, sočiva, fotografije, uticali na određene pojave u slikarskom mediju. Dakle, intermedijala traje mnogo duže nego što smatramo.

RANI MANIFEST POETIKE DIGITALNE SLIKE
Pokušaj odbrane poetike digitalne slike desio se na trećoj godini studija (1999) u vidu kratkog manifesta u kome svom profesoru (Milan Blanuša) predstavljam teoriju o verovatnom krahu klasičnog slikarstva i potrebi da se ono nekako dovede u relaciju sa digitalnom slikom. Tako sam formulisala nekoliko teza koje su i ovde izložene a koje su deset godina kasnije postale aksiomi. Tokom naredne dekade gotovo svaka vizuelna informacija bila je pikselizovana zahvaljujući medijima putem kojih nam je ekranska slika bila dostupna (monitori, telefoni, led-ekrani...). Nova generacija je stasala na pikselu kroz koji može da primi ogroman broj vizuelnih informacija neverovatnom brzinom. Informacije primane na svesnom i većim delom nesvesnom nivou, slažu se u našim mozgovima nasumičnim miksom i stvaraju autentične impresije koje su potpuno individualne.

MAŠINA KAO SAUČESNIK U KREATIVNOM PROCESU
Analitika je sada dominantna u procesu nastanka slike što je ranije obrnuto. Prvo se dešavala čista, sirova, ekspresija koja je inicirala prvu sliku-asocijaciju, a zatim je ona bila osnov za dalju razradu. Analitika dolazila na kraju, kao naknadna pamet. Ulazak u prostor digitalne slike me je pretvorio u kompjuter, njegova logika=moja logika, njegove putanje=moje putanje. Mada je jedan dobar deo ranih radova, koji su uključivali rad na računaru, zapravo imao za cilj da isprovocira grešku mašine. Računari su tada imali malo memorije i ja sam, zadajući im puno operacija istovremeno, pokušavala da ih nateram na grešku, a zatim tu grešku zabeležim putem štampača na papiru. Tako je prvi put nastao spoj digitalne i realne slike u mojoj umetnosti. Potom bih na toj grešci intervenisala veoma ekspresivno, olovkom ili nekim drugim alatom, pa bih postupak ponavljala, papir bi ponovo prolazio kroz štampač da bih zabeležila novu grešku kompjutera. Ove sam radove nazvala kompjuterskom ekspresijom jer ih je mašina izbacivala u trenucima rastrojstva.

SLOBODA U NESLOBODI
Tokom rada na poslednjim radovima doslovce sam imitirala proces kome su urbani ljudi izloženi. Nasumično sam birala motive, koji me ne zaokupljaju dubinski već površno, na nivou intenziteta, zapisivala ih u elektonskom mediju i tako su nastali digitalni predlošci koji nose svoju specifičnu poetiku digitalne slike. Potom taj isti proces, koji je veoma složen i zahteva promišljanje, ponavljam u klasičnom slikarskom mediju. Dominantno je traganje za alatima koji će mi omogućiti da ovaplotim virtuelne alatke fotošopa (photoshop). Sama digitalna skica je izuzetno važna jer je isključila nekadašnju ekspresiju kojoj sam bila sklona u ranom periodu. Sada „razmišljan u lejerima“ oni su putokaz, postupak koji je već jednom proživljen u polju digitalne slike te ga sada samo ponavljam kada umesto table za crtanje koristim četku i boju.

Jelena Gorički, 2014.

biografija: http://www.elka.rs/home/biografija 

Vi ste ovde: Home Izložba Jelene Gorički u Salonu kod Porte
OpstinaVrsac KulturniCentarBeograda PortalKultureVojvodine StudenskiKulturniCentar SKCNis VojvodinaOnline Alifka
BelogradoCervantes InstitutFrancais MuzejSavremeneUmetnostiVojvodine PrirodnjackiMuzejBeograd Oklagija BancaIntesa Cefix
eVrsac unijastudenataopstinevrsac etno kuca dinar