Ličnosti i njihovi portreti su Podunavske Švabe, sa svih područja gde su naselili, a to su današnja Srbija, Mađarska, Hrvatska i Rumunija. Izložba će biti otvorena 13. septembra u 12 sati, u velikoj galeriji Kulturnog centra Vršac.
Od četrdesetih godina 20. veka broj Nemaca na naseljeničkim teritorijama Podunavskih Švaba, kao što su Banat i Bačka ili u takozvanoj Švapskoj Turskoj (Mađarska), značajno je opao. Pre Drugog svetskog rata je na ovoj teritoriji između Budimpešte i Beograda živelo više od 1,5 miliona Nemaca. A danas? U Mađarskoj 132.000, u Rumuniji 25.000, u Srbiji 4.000 i u Hrvatskoj 3.000. Ipak, ove cifre nisu tačne. Mnogi od njih imaju supružnike druge nacionalne pripadnosti – pa je pitanje da li se onda njihova deca izjašnjavaju kao pripadnici nemačke nacionalne manjine ili samo neguju kulturnu tradiciju svojih roditelja i predaka? Ili su možda ravnodušni prema svom etno-kulturnom poreklu? Na ovo nema jednoznačnog odgovora.
Godine 2015. i 2016. Dragoljub Zamurović, srpski fotograf, angažovan od Muzeja iz Ulma, se uputio u Rumuniju, Mađarsku, Hrvatsku i Srbiju u potrazi za Podunavskim Švabama, koji su ostali da žive u ovim zemljama, kako bi načinio njihove portrete.
U istorijskim naseljeničkim oblastima duž Dunava nastali su Zamurovićevi dokumentarni snimci koji zajedno sa intervjuima pružaju uvid u svakodnevnicu Podunavskih Švaba „među drugima“ i pričaju priču o malim ljudima u velikoj istoriji.