Pre svega 100 godina, mislilo se da je naš Mlečni put jedina galaksija u čitavom svemiru. Koliko su čak i najveći naučnici tog vremena bili u krivu pokazuje činjenica da danas znamo za postojanje preko 200 milijardi galaksija, a procenjuje se da veliki broj njih tek treba da bude otkriven. Ono što je jedan od najvećih problema nauke danas jeste razumevanje procesa nastanka i evolucije tih džinovskih objekata. Drugim rečima, želimo da znamo kako i gde su se rodili prvi objekti u kosmosu, kako rastu, kako žive i kako okončavaju svoj život. Međutim, zašto je naš veliki prodor u razumevanju svemira važan za život na Zemlji? Šta to možemo da saznamo posmatrajući druge svetove, a ne možemo pronaći u našem Sunčevom sistemu? Tokom ovog predavanja, ispričaćemo kako izgleda pozadina jednog otkrića i kako naučnici uspevaju da razumeju evoluciju najdaljih galaksija u univerzumu, nastalih u vremenu neposredno nakon Velikog praska.
Kratka biografija predavača:
Astrofizičar i pisac
Rođen u Vršcu, trenutno živi i radi na relaciji Italija-Kanada kao istraživač u oblasti otkrivanja dalekog svemira. Stipendista je italijanske svemirske agencije i instituta za napredne naučne studije u Trstu.
Obrazovanje: Doktor nauka u oblasti astrofizike i kosmologije (doktorat odbranjen na Univerzitetu u Marseju, Francuska. Naučna oblast: formiranje prvih galaksija u svemiru).
Studije i naučna specijalizacija: Prirodno-matematički fakultet u Novom Sadu, Univerzitet u Lajdenu (Holandija), Univerzitet u Torontu (Kanada).
Književni rad:
Zbirka poezije (“Simetrija, spontano narušena”, KOV 2012).
Kao naučni esejista stalni je saradnik Centra za promociju nauke Srbija i časopisa “Elementi”, gde uređuje kolumnu “Orbitiranje”. Takođe, sarađuje sa časopisom Popular Science, te kanadskim magazinom The Conversation. Od 2019. godine, ko-uređuje i vodi “Naučni megafon”, jedini naučni podkast na srpskom jeziku.