Kulturni Centar Vršac

Novi-logo-Baner-KC
Slajd30
Novi-logo-Baner-KC
Slajd30

Izložba foto-instalacija "Kontra ton" Tamare Jovanović Mane u Kulturnom centru Pančeva

Objavljeno u: Vesti iz kulture
Utorak, 21 Januar 2020 19:00

U utorak, 21. januara 2020, sa početkom u 19 časova u galeriji Kulturnog centra Pančeva biće otvorena izložba foto-instalacija pod nazivom "Kontra ton" vršačke umetnice Tamare Jovanović Mane.

Deo iz novog opusa prikazan je u Galeriji Doma vojske u Organizaciji Kulturnog centra Vršac u okviru projekta afirmisanja lokalnih mladih autora 2017. godine. Tamara Jovanović je od tada predstavila svoje radove na više samostalnih izloži u zemlji i inostranstvu.

Umetnički projekat Kontra ton sastoji se od fotografija napuštenih kombinata industrijskih zona, starih prostora i ruina, kao i fotografija na kojima se nalaze objekti dovedeni do nivoa apstrakcije. Deo izložbe koji pokriva ruine prikazan je prošle godine u Vršcu, u Galeriji Kulturnog centra.

 

Ana tomija prostora ili estetika ruine u fotografiji

Tamare Jovanović – Mane

 

DSC 0230U svojoj obimnoj produkciji, Tamara Jovanović - Mana otvara nekoliko tema koje uporno iznova obrađuje, a čiji je zajednički imenitelj PROSTOR.

Od prvobitne fascinacije napuštenim prostorom, prostorom polusenki, prostorom potpunog mraka i oštrih svetnlosnih snopova, Mana se kreće ka njegovoj strukturalnoj suštini. Ispituje naslage boje, patinu, materijale, a u krupnim planovima su segmenti konstruktivnih elemenata te tako ove serije odišu piktoresknom atmosferom. Snažni koloriti se prvi put pojavljuju u susretu sa banatskom secesijom koju pronalazi u selima, što najbolje ilustruje serija fotografija pod radnim nazivom “Vatin”. Simetrično postavljene kompozicije u koje smešta fasade sa prozorima snažnog rustičnog kolorita, uvek su simetrično komponovane.
Mana se uporedo vraća prvobitnoj opsesiji- zgradama-zgarištima ideje socrealizma, koje joj omogućavaju da ispituje konstruktivnu simetriju prostora. Fotografije iz ove serije ukazuju na specifičan pristup kompoziciji. U njima uspeva da prenese snažan osećaj čvrstine materijala, betonskih greda i stubova, koje postavlja u potpuno geometrijski organizovane kompozicije. Ona u nekadašnjim fabrikama, šivaonicama, livnicama i kombinatima nalazi svu grandioznost velike ideje koju sada zatičemo napuštenu, tačnije osvojenu pa napuštenu.

22499260 711205919073535 3289201091959690661 o

Arhitektonske konstrukcije koje nam Mana donosi u kontrasnom obliku, gotovo da čujemo kako još uvek odzvanjaju od entuzijastičnog pokliča njenih graditelja. Mana se kroz ovu seriju ne bavi estetikom ruine samo na likovnom nivou, već zadire duboko i onomijski analizira kontekste: društvene, istorijske, ekonomske, kolektivno psihološke i na kraju personalne, a koji dovode do napuštanja ideje socrealizma, kao i same njegove predstavničke arhitekture. Ono što se dogodilo na jednom širem području istočne Evrope, Mana pronalazi u svojoj neposrednoj okolini, ali isto tako odlazi i stotinama kilometara dalje, van granica Srbije, i zatiče istovetne svedoke iste ideje u ogromnom rudarskom kompleksu oko Anine (RO), ili pak u novobeogradskim blokovima.
Mana, dakle, ove prostore dekonsturiše dvoslojno, kao arhitekturu i kao čovekovo delanje u njemu samom. Njena dekonstrukcija bi se mogla raščlaniti na komponovanje prostora, koje Mana iskazuje u svoj njegovoj lepoti i grandioznosti, na sekundarno-obitavanje čoveka u prostoru i ideju napuštanja. Ona postavlja pitanje šta je dovelo do tog neobično neestetskog stila gradnje lišenog kitnjastog, oblog, mekog, humanog i u strukturalnom smislu svedenog na armaturu i beton. Krupnim planom uspeva da ove elemente učini lepim, primamljivim, gotovo poetičnim. Na ovaj način ona gradi svoj vrlo jedinstven rukopis. Drugi veoma važan segment tog rukopisa su dubinski raščlanjeni planovi kojima ostvaruje narativni element u svojoj fotografiji. Često su u kompozicionoj celini prisutni prozori u prozorima, da bi se, na primer, u trećem planu pojavila priroda koja prodire u unutrašnjost prostora. Svet Maninih oštrih senki je takođe ono što u posmatraču budi osećaj drame, nategnutosti, sveispunjenosti težinom.
Treća serija radova donosi nam nešto sasvim novo. Mana počinje da istražuje eksterijer i od anatomije prostora ide ka njegovoj “izvanprisutnosti”, ali ga opet analizira fragmentarno. Posebno obrađuje motive vrata, kapija, prozorske kompozicije, oluke, krovove i uspeva da eksterijerne elemente predstavi u minimalnom obliku i svede na apstraktno. Ova serija odiše “lakoćom” i može se smatrati “lajt serijom”, jer se drama više ne dešava na nivou kontrasta već kroz dnevnim svetlom obasjane teksture zidova, odnosno piktoresne fasade ispresecane prozorima, vratima, štokovima, bordurama. Odjednom je u Maninom radu prisutan entuzijazam, radovi su lišeni težine, čak se pojavljuju i ljupki detalji pre svega u seriji „Moja Grčka“ gde dominira otvoreni kolorit koji diktira samo mesto nastanka radova. I u ovoj fazi rada zatičemo Manu „opsednutu“ detaljima, mehaničkim delovima, rustičnim urbanim kvartovima, ali i dalje u prepoznatljivoj kompozicionoj čvrstini i svedenosti na suštinu.
Kroz sve faze rada Mana pokazuje intenciju da „čisti“ kompoziciju. Uspešno je prepoznala one elemente koje treba zadržati i iz serije u seriju ih produbljivala. Već sada ima formiran rukopis i svoje „Mana-teme“ tako da je prognoza u kom pravcu će se njena fotografija dalje razvijati s razlogom optimistična.

IZLAGAČKA PRAKSA ANATOMI JE PRO STORA
Sada, čitav koncept projekta Anatomija prostora zamišljen je kroz drugačiji pristup izlagačkom prostoru. Mana, naime, ima nameru da radove izloži na samom terenu, mestu njihovog nastanka.
Na ovaj način ona zapravo stavlja svoj rad u dvostruki kontekst: kao fotografiju samu, i kao fotografiju koja postaje deo intervencije u prostoru
Tokom ovog pristupa izlagačkoj praksi nastaje dokumentarni materijal koji dalje širi manevarski prostor autorke da i on postane deo klasičnih galerijskih postavki.

 

 

80231238 1031457457212939 5712024131055124480 n

 

BIOGRAFIJA

Ko je MANA?

Tamara Jovanović-Mana

je mlada autorka koji stvara u oblasti digitalne fotografije.

Mana je rođena 1992. godine u Vršcu u Srbiji. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u Vršcu.

2011. godine upisala se na Filmsku školu u Beogradu. Fotografiju je započela studirati kao medij od 2014. godine. Pored fotografije, piše. Do sada je objavila roman - “Beli golub” 2007, bog. Živi i radi u Vršcu.

Mana bira neobične, mrtve scene koje zahvaljujući svom neverovatnom rediteljskom pristupu

inspirišu specifičan Mana kontekst. Na skoro svakoj fotografiji mogli ste prepoznati uticaj Bergmana, italijanskog neorealizma, ranog Lincha ...

Napuštene zgrade, bezdušne kuće sa šupljim prozorima za Mana su „prozori u novi svet“. Tamo gde u prvom planu vidimo samo ostatke nekakvog okvira, fasade i prozora, inače kroz ovaj okvir često nalazimo neverovatan životni svet. Ponekad su okviri takvi da možemo videti beskonačan broj svetova, odnosno prozore u kojima u pozadini postoji niz „prozora u prozorima“. Kako se ovaj fenomen ponavlja, zaključujem da nije slučajnost već namera.

Samostalne izložbe:

Ritmovi i strukture, Galerija Kulturnog centra Vršaca, Srbija,

9. septembra 2017

Vespa priča, Srbija, Beograd, 4. decembra 2017

Učinite nešto, Galerija Kulturnog centra Vršca, Srbija, 31. septembra 2019. godine

Učinite nešto, Galerija Carturesti Timisoara, Rumunija, 7. oktobra 2019

Ugovorene izložbe 2020. godine.

Kontra-ton, Galerija kulturnog centra Pančeva, Srbija, 21. januar 2020

Kontra-ton, Galerija Šumatovačka, Belgarde, Srbija, april, 2020

Kontra-ton, Galerija gradskog muzeja, Vranje, Srbija, 2020

Kontra-ton, Galerija Aluz, Zrenjanin, Srbija, 2020

Projekti:

Volf Volf, Srbija, Vršac, 2017

Anatomija prostora, Srbija, različite lokacije 2020

 

Vi ste ovde: Home Izložba foto-instalacija "Kontra ton" Tamare Jovanović Mane u Kulturnom centru Pančeva
OpstinaVrsac KulturniCentarBeograda PortalKultureVojvodine StudenskiKulturniCentar SKCNis VojvodinaOnline Alifka
BelogradoCervantes InstitutFrancais MuzejSavremeneUmetnostiVojvodine PrirodnjackiMuzejBeograd Oklagija BancaIntesa Cefix
eVrsac unijastudenataopstinevrsac etno kuca dinar